Pohvala i kritika u dječjoj dobi

„Bravo! Odlično si to napravio!“ Mali graditelj tornjeva jako je ponosan. Bez sumnje, pohvala često donosi mnogo dobra u odgoju. Ona osnažuje i ohrabruje djecu. Međutim, da bi zadržala te svoje pozitivne osobine, mora biti primijenjena na pravilan način. Pohvala se često definira i kao „pozitivno potkrepljenje“. Pritom se misli na sljedeće: ponašanje koje je izazvalo riječi pohvale rado će biti ponovljeno, u pohvaljenom čovjeku javlja se osjećaj ugode i samopouzdanje raste. Jednako tako, često se navodi da uspješan odgoj u sebi mora sadržavati pohvalu i odobravanje i to u znatno većoj mjeri od kritike.

Pravilan način primjene pohvale odnosio bi se na sljedeće:

1. Pohvala treba biti iskrena i dolaziti „iz srca“.
Dijete osjeća jesmo li stvarno oduševljeni ili smo to rekli tek tako, zato da bismo se što prije mogli posvetiti svojim poslovima. Stoga, pohvaljujte djecu samo kad ste zaista uvjereni u to da ih treba pohvaliti. Ako nemate vremena poslušati pjesmicu koju vam dijete želi izrecitirati, radije se s djetetom dogovorite za neko drugo vrijeme kad ćete mu moći pružiti punu pozornost. Kad hvalite dijete, pazite na svoj govor,mimiku i geste, pazite da su ti elementi usklađeni jer će tek tada djeca imati osjećaj da ih prihvaćate u cjelini. Rečenica: „To si napravio zaista dobro, na slici su prekrasne proljetne boje!“ imat će veće djelovanje nego usput izgovorena rečenica: „Lijepa slika, izgleda baš zgodno!“

2. Pohvala treba biti primjerena i biti povezana s učinjenim.
Toranj koji je vaš dvogodišnjak izgradio prvi put u svakom slučaju zahtijeva pohvalu. Pohvala motivira da se učinjeno učvrsti i u budućnosti dalje razvija. Međutim, kad roditelji izražavaju nevjerojatno oduševljenje nakon što je dijete već deseti put složilo isti toranj, djeca na pohvalu više ne reagiraju, djeca prepoznaju lažnost situacije: „Zar ne primjećuju da to mogu već dugo? Zar misle da za drugo nisam sposoban?“ Na taj način ono što je bilo dobro mišljeno, što je rečeno u najboljoj namjeri, postiže drugi učinak: „Mama me i opet hvali za taj toranj, na pohvalu se više uopće ne moram obazirati.“ Ono što je samorazumljivo i već poznato ne treba pohvalu kao poticaj. Poticaj i želja da se napusti dosad stečena razina uspješnosti na taj se način zatire u korijenu.

3. Neprestano hvaljenje čini nesamostalnim i vodi do precjenjivanja samoga sebe.
„Super!“, „Izvrsno!“, „Prekrasno!“ – mnogi roditelji, naravno, u najboljoj namjeri, ne pronalaze dosta superlativa kojima će komentirati djelo svoje djece. No, efekt koji time postižu tada je često neželjen. Djeca se počinju truditi samo zato da budu pohvaljena, a ne da savladaju zadatak i nešto novo nauče. Djeca postaju ovisna o pohvali, odobravanje drugih postaje im važnije od vlastitog postignuća. Pritom zaostaje razvoj samostalnosti. Osim toga, samopouzdanje može nerealno porasti. Kad jednom u takvom načinu odgoja izostane pohvala, dijete reagira burno – uvrijeđeno je i plačljivo, što otežava kvalitetan odnos kako s odraslima, tako i s djecom u skupini ili razredu.

4. Umjesto brojnih riječi pustite da govore djela.
Kad pohvalite djelo svoga djeteta (npr. crtež) nemojte ga odmah baciti u ladicu. To ne djeluje uvjerljivo i bilo bi bolje da uopće niste hvalili dijete. Pokažite svojem djetetu da ste zaista mislili ozbiljno – umjesto puno riječi, stavite crtež ili nešto drugo što je dijete izradilo na vidljivo mjesto i čuvajte ga.

Odnos pravilne pohvale koja će osnažiti dijete i konstruktivne kritike nije lako pronaći. Međutim, rezultati će, ako se potrudimo, ubrzo postati vidljivi.

dr. sc. Vladimira Velički



Uloga emocija u učenju

Svima je jasna činjenica da je lakše obavljati svakodnevne zadatke, pa čak i one koje ne volimo ako smo dobro raspoloženi, ako se nečemu veselimo ili očekujemo nešto dobro. Djeca reagiraju na isti način. Čudno je što upravo tako jasnu istinu ne upotrebljavamo uvijek u odgoju djece, posebno ne u onom dijelu odgoja koji se odnosi ... >Više

Power reading – moćno čitanje

Čuli ste za seminar Brzog čitanja i pitate se kako to izgleda? Pogledajte spot i raspršite sve nedoumice.     Follow >Više

Brzo čitanje i fokus

Što je imaginacija? Imaginacija je zamišljanje slika. Statistički je dokazano da ljudi koji imaginiraju, imaju bujnu maštu, više pamte od onih koji tvrde da nemaju sposobnost maštanja. Iskustva trenera Brzog čitanja govore da se vježbom kroz razne tehnike vrlo lako razvija maštanje, odnosno imaginacija.   Što je vizualizaci... >Više

Power reading seminar – komentari tjedna

18.03. – 24.03.2011. Osim što sam dobila uvid i konkretnu novu vještinu, shvatila sam da trebam pojednostaviti život i dobila sam slobodu. I, da! Pročitala sam hrpetinu knjiga. Helena Vučković, studentica 21.01. – 27.01.2011. Izvanredan način da konačno od drveća, šumu vidim. Jadranka Kruljac-Sever, dipl. politologin... >Više

Power reading seminar – komentari tjedna

14.04. – 19.04.2009. Niti u jednom trenutku nisam požalila što sam upisala seminar jer znam da će mi koristiti u daljnjem učenju i obrazovanju. Odlično je znati brzo čitati. Matea Atanasovski, učenica 20.03. – 26.03.2009. Oduševljen sam s kojom brzinom čovjek može čitati knjige i to već nakon samo nekoliko sati pro... >Više

Power reading seminar – komentari tjedna

18.07. – 23.07.2008. Iznenađujuće jednostavna i brzoprimjenjiva vještina koja pruža nove poglede na ‘stare’ stvari, kao što je čitanje knjiga. Đorđijana Macanović, doktor medicine 04.07.-10.07.2008. Tečaj mi je izgradio jedan djelić osobnosti koji nisam ni znala da imam, pruža bolji pogled na čitanje i pove... >Više

Upisi u tijeku

Najčitanije