Nadarena djeca u školi

Vrlo često u razgovorima s roditeljima primjećujemo da svoje dijete procjenjuju kao “nadareno”, “pametno” ili “željno znanja”.  Međutim, u isto vrijeme, upravo ti roditelji često se opravdano pitaju kako će se njihovo dijete snaći u školi, hoće li biti poticano na adekvatan način ili će njegov razvoj stagnirati te se raspituju o alternativnim mogućnostima obrazovanja ili posebnim programima za nadarenu djecu. Budući da je alternativno obrazovanje u Hrvatskoj prije svega zbog svoje cijene i nedovoljnog sufinanciranja postalo privilegijom ljudi koji si to mogu priuštiti, većina roditelja je primorana svoje dijete uključiti u redovitu školu.  Za očekivati je da je svaki učitelj osposobljen  nastavu pripremiti na način da ona zadovolji i nadarene i prosječne i  ispodprosječne učenike, dakle, individualizirano. Ali, s obzirom na broj učenika u pojedinim školama, to je gotovo nemoguć zadatak.

Nadareno dijete trebalo bi biti poticano u skladu sa svojim mogućnostima, nastavljajući učiti od onog stupnja na kojem se nalazi, a ne ispod njega. Trebalo bi osigurati da se takvo dijete na dosađuje i da bude individualno poticano. To, dakako zahtijeva velik angažman učitelja odnosno učiteljice. Za svu djecu, pa i za onu nadarenu, važno je da budu dio kolektiva. To se događa u slučaju kad se podudara  emocionalna  te intelektualna i tjelesna zrelost djece. Kod iznadprosječne djece često je slučaj da su od ostale djece u razredu intelektualno naprednija, a tjelesno i emocionalno podjednaka s ostalima. Upravo u osnovnoj školi ta djeca često ne razumiju zašto je njima nešto lakše nego ostalima te često postaju izopćenici,  ostala djeca  im se rugaju ili se pak oni sami s određene visine odnose prema ostalima.  Također se događa da, zbog silne želje za pripadanjem, takva djeca svjesno smanjuju svoj napor i ne pokazuju što znaju ili se ponašaju poput  “razrednog klauna”, jednako kao što bi to učinila djeca koja imaju određenih teškoća u učenju. Takvi kompenzacijski mehanizmi čuvaju samopouzdanje djeteta, ali dugoročno oni nisu rješenje.

Nadareno dijete mora naučiti prihvatiti i cijeniti svoje izuzetne sposobnosti te  istovremeno pripadati svojim vršnjacima. Škola pruža dovoljno mogućnosti za socijalizaciju. Kasnije u životu, u poslovnom svijetu, djeca će se, kao odrasli ljudi, morati  također susretati s ljudima različitih sposobnosti i dobro je da već u školi nauče prihvaćati i sebe i druge, cijeniti svoje prednosti, ali i vidjeti prednosti i mogućnosti drugih. Tu ponovo leži veliki zadatak na svim učiteljima koji rade s djecom. Razvijanje tolerancije i demokratskog ponašanja pokazuje se kao nužan preduvjet za integraciju kako nadarene, tako i djece s posebnim potrebama. Osim toga, roditelji se moraju pobrinuti za to da nadareno dijete u slobodno vrijeme ima neprestani i kvalitetan kontakt s vršnjacima iz razreda.  Pokazuje li dijete zaista veliku želju za znanjem, ona se, osim školskim učenjem, može utažiti i učenjem jednog ili više instrumenata, novih stranih jezika, ili npr. aktivnostima poput igranja šaha. No, ne smijemo zanemariti cjelovitost dječjeg razvoja koje uključuje i tjelesni aspekt te određene vještine koje također valja poticati.

Dr.sc. Vladimira Velički



Uloga emocija u učenju

Svima je jasna činjenica da je lakše obavljati svakodnevne zadatke, pa čak i one koje ne volimo ako smo dobro raspoloženi, ako se nečemu veselimo ili očekujemo nešto dobro. Djeca reagiraju na isti način. Čudno je što upravo tako jasnu istinu ne upotrebljavamo uvijek u odgoju djece, posebno ne u onom dijelu odgoja koji se odnosi ... >Više

Power reading – moćno čitanje

Čuli ste za seminar Brzog čitanja i pitate se kako to izgleda? Pogledajte spot i raspršite sve nedoumice.     >Više

Brzo čitanje i fokus

Što je imaginacija? Imaginacija je zamišljanje slika. Statistički je dokazano da ljudi koji imaginiraju, imaju bujnu maštu, više pamte od onih koji tvrde da nemaju sposobnost maštanja. Iskustva trenera Brzog čitanja govore da se vježbom kroz razne tehnike vrlo lako razvija maštanje, odnosno imaginacija.   Što je vizualizaci... >Više

Power reading seminar – komentari tjedna

18.03. – 24.03.2011. Osim što sam dobila uvid i konkretnu novu vještinu, shvatila sam da trebam pojednostaviti život i dobila sam slobodu. I, da! Pročitala sam hrpetinu knjiga. Helena Vučković, studentica 21.01. – 27.01.2011. Izvanredan način da konačno od drveća, šumu vidim. Jadranka Kruljac-Sever, dipl. politologin... >Više

Power reading seminar – komentari tjedna

14.04. – 19.04.2009. Niti u jednom trenutku nisam požalila što sam upisala seminar jer znam da će mi koristiti u daljnjem učenju i obrazovanju. Odlično je znati brzo čitati. Matea Atanasovski, učenica 20.03. – 26.03.2009. Oduševljen sam s kojom brzinom čovjek može čitati knjige i to već nakon samo nekoliko sati pro... >Više

Power reading seminar – komentari tjedna

18.07. – 23.07.2008. Iznenađujuće jednostavna i brzoprimjenjiva vještina koja pruža nove poglede na ‘stare’ stvari, kao što je čitanje knjiga. Đorđijana Macanović, doktor medicine 04.07.-10.07.2008. Tečaj mi je izgradio jedan djelić osobnosti koji nisam ni znala da imam, pruža bolji pogled na čitanje i pove... >Više

Upisi u tijeku

Najčitanije