Kako djeca uče jezik

Jezik, odnosno govor pruža temeljnu mogućnost za komunikaciju s drugim ljudima, za kontakt. Govorom izražavamo misli, osjećaje i našu volju. Na taj način razumijemo se s drugim ljudima. Govor nam omogućava da sebe pojasnimo drugima, da razumijemo druge, a na taj način i da bolje razumijemo sami sebe. Govor je potreban za naš vlastiti razvoj, kako bismo mogli reflektirati svoje ponašanje ili ga promijeniti. Govor je preduvjet za mnoga druga područja razvoja u skladu s godinama, npr. za čitanje i pisanje, socijalizaciju, razvoj mišljenja.

Hod, govor i mišljenje nedjeljivo su povezani i nadograđuju se međusobno. I dok je hod vanjski, vidljiv pokret, govor se odvija više u unutrašnjosti, tako da značajan dio govornih pokreta ostaje nama nevidljiv. Tek kad je govor dobro razvijen, jasan, točan i rječnik djeteta u skladu s njegovom dobi, dijete će s lakoćom usvajati i čitanje i pisanje.

Čini se da je govor posvuda, a ipak, ili upravo zbog toga, gotovo da ga i ne primjećujemo. Međutim, izgleda da se u zadnje vrijeme situacija mijenja – govor prestaje biti svenazočan, sve je manje originalnog govora, razgovora (neki izvori kažu da je u obiteljima sveden na 10-12 minuta dnevno). Djeca, dakle, ne usvajaju govor više samo spontano, moraju ga na neki način i učiti, mora biti potaknut, a za to su potrebni prije svega dobri i stvarni govorni uzori, potrebna je interakcija s odraslima.

Također, govor je povezan s pokretom i korelira s razvojem motoričkih sposobnosti. To znači da govor nije samo sredstvo sporazumijevanja, već utječe na cjelokupnog čovjeka. Kad sve to znamo i kad pomislimo kako je djetinjstvo nekada izgledalo i kako se s djecom razgovaralo te kakav su govor ona slušala, ne možemo a da se ne prisjetimo starih stihova, brojalica, tapšalica i raznih drugih pokretnih igara koje su stoljećima bile usmeno prenošene i uvodile su djecu u jezik. Mnoge od tih igara danas su zaboravljene, a ako se osvrnemo na porast broja govornih poremećaja već u predškolskom razdoblju, nude nam se ponovo kao izvrsno pedagoško sredstvo.

Ti stihovi i igre povezuju stvaranje glasova s gestama, s plesom ili glazbom, postaju gotovo malo “cjelovito umjetničko djelo” koje na organizam djeteta utječe oživljavajuće i potiče njegov napredak. Kad promatramo djecu u takvoj igri vidimo da ona uvijek iznova žele iste stihove i odgovarajuće pokrete i kao da im nikada nije dovoljno, mora proći puno vremena dok se ne zasite. Dakle, već vrlo mala djeca, ona koja mogu sjediti u našem krilu uživat će u tapšalicama i sličnim igrama koje su povezane s dodirom. Kasnije, oko 2 – 2,5 godine starosti, dijete uživa u igri prstima, u jednostavnim pokretima.

Kako dijete raste, stihovi kojima se igramo s djetetom postaju sve duži i zahtjevniji, a na taj način potiče se sposobnost koncentracije. Zatim dolazimo do kraćih priča i igara uloga koje možemo igrati s djecom. Dakle, da bi dijete naučilo govoriti, mi odrasli si prije svega moramo uzeti vremena, moramo razviti stav da je “naše” i ono vrijeme koje provedemo s djecom – i upravo to vrijeme je posebno vrijedno. Dijete za razvoj govora treba poticajno okruženje, prije svega treba našu prisutnost, dobar govorni uzor s kojim će podijeliti svoje misli, osjećaje i želje, s kojim može razgovarati. Treba igru s nama, pričanje priča, čitanje slikovnica, treba slušanje, treba pjesme i stihove, treba nas da zajedno s njim otkrivamo svijet i da pritom možda i sami osjetimo radost.

Dijete mora osjetiti da se njegova okolina zanima za njega i njegov govorni izraz. Osim toga, treba i sadržaje koje mu nudimo kako bi zadovoljilo svoju prirodnu znatiželju. To se, dakako, odnosi i na kvalitetne slikovnice i knjige kojima će dijete biti okruženo, na tzv. čitačko okru ženje, a onda i na neoblikovane prirodne materijale kojima može ono što je čulo i proživjelo oživotvoriti. Posebno bih naglasila važnost pričanja priča djeci, pričanja koje je, nažalost, sve rjeđe u našim obiteljima i često se zamjenjuje kasetama i sličnim medijima koji navečer umjesto nas pričaju djetetu, a s elektroničkim medijima nema interakcije (npr. postavljanja pitanja, razgovora, zajedničkog uživljavanja u pročitano) te oni ovu zadaću nedostatno ispunjavaju.

Pričanje doprinosi razvoju cjelokupne osobnosti djeteta, potiče kognitivni, emocionalni, socijalni, etički i, naravno, govorni razvoj. Međutim, manja djeca pročitanu priču vrlo često ne mogu u potpunosti shvatiti, niti se u nju mogu u potpunosti uživjeti. Što su djeca manja, to im je više potreban osobni kontakt prilikom pričanja priča. Dakle, priče bi manjoj djeci trebalo više pričati, a manje čitati. Kako djeca rastu prelazimo na kombinaciju pričanja i čitanja, sve do samog čitanja u predškolskoj dobi.

Dr.sc. Vladimira Velički



Uloga emocija u učenju

Svima je jasna činjenica da je lakše obavljati svakodnevne zadatke, pa čak i one koje ne volimo ako smo dobro raspoloženi, ako se nečemu veselimo ili očekujemo nešto dobro. Djeca reagiraju na isti način. Čudno je što upravo tako jasnu istinu ne upotrebljavamo uvijek u odgoju djece, posebno ne u onom dijelu odgoja koji se odnosi ... >Više

Power reading – moćno čitanje

Čuli ste za seminar Brzog čitanja i pitate se kako to izgleda? Pogledajte spot i raspršite sve nedoumice.     Follow >Više

Brzo čitanje i fokus

Što je imaginacija? Imaginacija je zamišljanje slika. Statistički je dokazano da ljudi koji imaginiraju, imaju bujnu maštu, više pamte od onih koji tvrde da nemaju sposobnost maštanja. Iskustva trenera Brzog čitanja govore da se vježbom kroz razne tehnike vrlo lako razvija maštanje, odnosno imaginacija.   Što je vizualizaci... >Više

Power reading seminar – komentari tjedna

18.03. – 24.03.2011. Osim što sam dobila uvid i konkretnu novu vještinu, shvatila sam da trebam pojednostaviti život i dobila sam slobodu. I, da! Pročitala sam hrpetinu knjiga. Helena Vučković, studentica 21.01. – 27.01.2011. Izvanredan način da konačno od drveća, šumu vidim. Jadranka Kruljac-Sever, dipl. politologin... >Više

Power reading seminar – komentari tjedna

14.04. – 19.04.2009. Niti u jednom trenutku nisam požalila što sam upisala seminar jer znam da će mi koristiti u daljnjem učenju i obrazovanju. Odlično je znati brzo čitati. Matea Atanasovski, učenica 20.03. – 26.03.2009. Oduševljen sam s kojom brzinom čovjek može čitati knjige i to već nakon samo nekoliko sati pro... >Više

Power reading seminar – komentari tjedna

18.07. – 23.07.2008. Iznenađujuće jednostavna i brzoprimjenjiva vještina koja pruža nove poglede na ‘stare’ stvari, kao što je čitanje knjiga. Đorđijana Macanović, doktor medicine 04.07.-10.07.2008. Tečaj mi je izgradio jedan djelić osobnosti koji nisam ni znala da imam, pruža bolji pogled na čitanje i pove... >Više

Upisi u tijeku

Najčitanije