Kako djeca uče govoriti

Dijete uči govoriti prije svega govoreći, ali da bi to moglo, potrebni su mu poticaji poput dobrog govornog uzora i kvalitetne govorne okoline, prostora za govor koji se odlikuje različitim aspektima. Da bi govor bio ostvaren, on (ako nije monološki) mora biti upućen nekome i od nekoga prihvaćen i kao takav prepoznat. Poruka mora biti očitana i vraćena. U usvajanju govora u dječjoj dobi izuzetno je jaka socijalna povratna sprega (dijete izgovara rečenice i gleda kako će na njih okolina reagirati, hoće li ih vratiti „na popravak” ili će ih prihvatiti).

Na taj način djeca uče govoriti, dakle, govoreći, ali i slušajući, odnosno, vanjska povratna sprega znatno je jača od unutarnje u cijelom predškolskom razdoblju. Osim toga, dijete bogati rječnik na različite načine – oponašanjem govora okoline, stvaranjem vlastitih jezičnih konstrukcija, odnosno na temelju iskustva i urođenih procesnih mehanizama za stvaranje govora. Određeno iskustvo, poticaj okoline i oponašanje nužan su preduvjet za razvoj govora, kao što je to i kvalitetno razvijena urođena sposobnost za govor na temelju koje će se razvijati govorne sposobnosti.

Govor je dio kulture i razvija se, dakle, ne samo govoreći, već u suodnosu s drugim sudionicima, u kvalitetnom socijalnom okruženju. Govorom se prenosi kultura, a kultura se prenosi i književnošću koja je temeljena na jeziku.

Vygotski naglašava da kultura doprinosi intelektualnom razvoju djeteta na dva načina: “Prvo, djeca od nje dobivaju najveći dio sadržaja svog mišljenja, tj. znanje, i drugo, djeca od kulture koja ih okružuje usvajaju procese ili načine svog mišljenja. Ukratko, kultura uči djecu što misliti i kako misliti.”

Tko i na koji način djeci prenosi kulturu? U kojem socijalnom kontekstu djeca imaju mogućnost usvajanja moralnih i kulturnih vrijednosti? Bitno je, ako dijete shvaćamo aktivnim sudionikom zbivanja koje samo konstruira ili sukonstruira stvarnost u kojoj živi, poseban naglasak staviti na stvaranje okruženja za učenje koje promovira komunikaciju, raspravu i razmjenu iskustava i riječi.
Dakle, govor dijete uči sukonstruirajući ga u komunikaciji s drugima, oslanjajući i nadovezujući svoju govornu produkciju na kvalitetne govorne uzore. Odrasli mu omogućuju poticajno okruženje za sve aspekte njegova razvoja, pa i za govor.

Da bi okruženje za govor bilo poticajno, osim „prostora za govor” odnosno omogućavanja djetetu da govori u malim skupinama, u paru, ali i pred više ljudi, potrebno je također djecu okružiti i kvalitetnim (jezičnim) sadržajima. Dijete u svom iskustvu ne posjeduje takve sadržaje, naravno, ako ih prije nije čulo te se oni također mogu smatrati poticajnim okruženjem ako na „okruženje” ne gledamo samo kao na materijalni kontekst. Svjedoci smo vremena u kojem se u obitelji sve manje čita, pripovijeda i razgovara. Osim toga, s obzirom na odnos vremena provedenog u vrtiću i kod kuće, zadaća je i vrtića i škola kao odgojno-obrazovnih ustanova osigurati djetetu i taj aspekt poticajnog okruženja i stjecanje govornih i jezičnih iskustava, kako bi na temelju njih dijete sukonstruiralo i konstruiralo vlastitu stvarnost.

Dr.sc. Vladimira Velički



Uloga emocija u učenju

Svima je jasna činjenica da je lakše obavljati svakodnevne zadatke, pa čak i one koje ne volimo ako smo dobro raspoloženi, ako se nečemu veselimo ili očekujemo nešto dobro. Djeca reagiraju na isti način. Čudno je što upravo tako jasnu istinu ne upotrebljavamo uvijek u odgoju djece, posebno ne u onom dijelu odgoja koji se odnosi ... >Više

Power reading – moćno čitanje

Čuli ste za seminar Brzog čitanja i pitate se kako to izgleda? Pogledajte spot i raspršite sve nedoumice.     Follow >Više

Brzo čitanje i fokus

Što je imaginacija? Imaginacija je zamišljanje slika. Statistički je dokazano da ljudi koji imaginiraju, imaju bujnu maštu, više pamte od onih koji tvrde da nemaju sposobnost maštanja. Iskustva trenera Brzog čitanja govore da se vježbom kroz razne tehnike vrlo lako razvija maštanje, odnosno imaginacija.   Što je vizualizaci... >Više

Power reading seminar – komentari tjedna

18.03. – 24.03.2011. Osim što sam dobila uvid i konkretnu novu vještinu, shvatila sam da trebam pojednostaviti život i dobila sam slobodu. I, da! Pročitala sam hrpetinu knjiga. Helena Vučković, studentica 21.01. – 27.01.2011. Izvanredan način da konačno od drveća, šumu vidim. Jadranka Kruljac-Sever, dipl. politologin... >Više

Power reading seminar – komentari tjedna

14.04. – 19.04.2009. Niti u jednom trenutku nisam požalila što sam upisala seminar jer znam da će mi koristiti u daljnjem učenju i obrazovanju. Odlično je znati brzo čitati. Matea Atanasovski, učenica 20.03. – 26.03.2009. Oduševljen sam s kojom brzinom čovjek može čitati knjige i to već nakon samo nekoliko sati pro... >Više

Power reading seminar – komentari tjedna

18.07. – 23.07.2008. Iznenađujuće jednostavna i brzoprimjenjiva vještina koja pruža nove poglede na ‘stare’ stvari, kao što je čitanje knjiga. Đorđijana Macanović, doktor medicine 04.07.-10.07.2008. Tečaj mi je izgradio jedan djelić osobnosti koji nisam ni znala da imam, pruža bolji pogled na čitanje i pove... >Više

Najčitanije