Kako naš mozak čita?

Čitanje je relativno nov fenomen u razvoju ljudske vrste i jedan od najzahtjevnijih zadataka koji se postavljaju pred mlado ljudsko biće. Nakon formalne obuke, oko 50 % djece s lakoćom usvaja čitanje, za drugih 50 % čitanje je mnogo zahtjevniji zadatak, od čega za čak 20 – 30 % djece čitanje postaje jedan od najtežih kognitivnih zadataka u životu.

Za uspješno čitanje trebaju zajedno raditi tri neuronska sustava. Vidno procesiranje se događa kada oči snime slova pisanoga teksta i vidni signali putuju do vizualnoga korteksa smještenog u zatiljnom režnju. U lijevom području mozga (angularni girus) dešifriraju se signali riječi razlučujući ih u osnovne glasove ili foneme. Ovaj proces pokreće jezična područja mozga smještena u lijevoj polutki, pokraj i u sljepoočnom režnju, gdje se događa slušno procesiranje. Brocino i Wernickovo područje opskrbljuju informacijama o riječima iz njihovih mentalnih rječnika, a čeoni režanj integrira sve te informacije da bi osigurao značenje.

Ti sustavi mogu zatražiti jedan od drugog dodatne informacije. Recimo, ako slušno procesiranje ima poteškoća u razaznavanju glasova, može zatražiti od vidnog sustava da ponovo pogledom snimi tekst. I čeoni režanj može zatražiti ponovno čitanje ako ima problema s pridruživanjem sadržaja riječima. Sve se to događa u djeliću sekunde. U ovako pojednostavljenom prikazu može nam se učiniti da se taj proces događa linearno i zasebno, ali se ustvari događa usporedo i dvostrano. Mnogi se fonemi procesiraju istodobno. Sposobnost mozga da čita svjedoči o njegovoj izuzetnoj sposobnosti probijanja kroz naizgled zbunjujuće unošenje znakova te stvaranje obrazaca i sustava.

Da bi ova složena integracija neuronskih sustava rezultirala uspješnim čitanjem, potrebno je razviti određene vještine i posjedovati određena znanja. Fonološka svjesnost je spoznaja da se govoreni jezik može razlučiti u manje sastavnice kao što su riječi, riječi u slogove, a oni u zasebne glasove. Ona znači da možemo čuti razliku između riječi nos i bos, između popiti i pobiti. Prije susreta s pisanim tekstom djeca trebaju prepoznavati da se riječi sastoje od zasebnih glasova (fonema) i da se ti glasovi mogu slagati u nove riječi. To se naziva fonemska svjesnost.

Zatim trebaju razumjeti da se fonemi u pismu predstavljaju slovima i da se relativno malim brojem fonema može tvoriti veoma velik broj riječi, te naučiti povezivati glasove s pisanim znakovima – to je usvajanje abecednog glasovnog načela.

Da bi prepoznao napisanu riječ, čitač mora tu riječ imati u svom mentalnom rječniku. Mnoge riječi djeca uče posredno, kroz svakodnevna iskustva koja mogu uključivati razgovor s drugim ljudima, samostalno čitanje ili slušanje drugih dok čitaju. Izravno uče riječi kada ih se eksplicitno podučava riječima i strategijama učenja riječi. Naročito ih treba izravno podučavati riječima koje predstavljaju složene koncepte i nisu dio svakodnevnih iskustava djeteta.

Trebaju ovladati i tečnošću – sposobnošću glasnog čitanja s točnošću, odgovarajućom brzinom i izražajnošću. Kada ne ovladaju tečnošću, djeca čitaju sporo i s naporom, što im otežava zapamćivanje pročitanog i povezivanje ideja iznesenih u tekstu s vlastitim iskustvom. Da bi se ovladalo tečnošću, potrebno je redovito vježbati. Tečnost je itekako važna jer je ona poveznica između prepoznavanja i razumijevanja. Oni koji ovladaju tečnošću, ne troše puno vremena na prepoznavanje riječi pa mogu svoju pozornost usmjeriti na smisao teksta. Vježbom se postiže gotovo istodobno prepoznavanje i razumijevanje pročitanoga. Razumijevanje je složeni interaktivni proces koji ide od prepoznavanja riječi, uporabom znanja izvan teksta, prepoznavanja gramatičke strukture pa do izvlačenja zaključaka i provjere smisla.

Mjera u kojoj dijete iskušava pismenost kod kuće u znatnoj će mjeri utjecati ne samo na njegovu sposobnost, već i na njegovu spremnost da nauči čitati.



Uloga emocija u učenju

Svima je jasna činjenica da je lakše obavljati svakodnevne zadatke, pa čak i one koje ne volimo ako smo dobro raspoloženi, ako se nečemu veselimo ili očekujemo nešto dobro. Djeca reagiraju na isti način. Čudno je što upravo tako jasnu istinu ne upotrebljavamo uvijek u odgoju djece, posebno ne u onom dijelu odgoja koji se odnosi ... >Više

Power reading – moćno čitanje

Čuli ste za seminar Brzog čitanja i pitate se kako to izgleda? Pogledajte spot i raspršite sve nedoumice.     Follow >Više

Brzo čitanje i fokus

Što je imaginacija? Imaginacija je zamišljanje slika. Statistički je dokazano da ljudi koji imaginiraju, imaju bujnu maštu, više pamte od onih koji tvrde da nemaju sposobnost maštanja. Iskustva trenera Brzog čitanja govore da se vježbom kroz razne tehnike vrlo lako razvija maštanje, odnosno imaginacija.   Što je vizualizaci... >Više

Power reading seminar – komentari tjedna

18.03. – 24.03.2011. Osim što sam dobila uvid i konkretnu novu vještinu, shvatila sam da trebam pojednostaviti život i dobila sam slobodu. I, da! Pročitala sam hrpetinu knjiga. Helena Vučković, studentica 21.01. – 27.01.2011. Izvanredan način da konačno od drveća, šumu vidim. Jadranka Kruljac-Sever, dipl. politologin... >Više

Power reading seminar – komentari tjedna

14.04. – 19.04.2009. Niti u jednom trenutku nisam požalila što sam upisala seminar jer znam da će mi koristiti u daljnjem učenju i obrazovanju. Odlično je znati brzo čitati. Matea Atanasovski, učenica 20.03. – 26.03.2009. Oduševljen sam s kojom brzinom čovjek može čitati knjige i to već nakon samo nekoliko sati pro... >Više

Power reading seminar – komentari tjedna

18.07. – 23.07.2008. Iznenađujuće jednostavna i brzoprimjenjiva vještina koja pruža nove poglede na ‘stare’ stvari, kao što je čitanje knjiga. Đorđijana Macanović, doktor medicine 04.07.-10.07.2008. Tečaj mi je izgradio jedan djelić osobnosti koji nisam ni znala da imam, pruža bolji pogled na čitanje i pove... >Više

Najčitanije